Srpsko kulturno prosvetno društvo „Sveti Sava” na dostojan način proslavilo Savindan – slavu društva

Srpsko kulturno prosvetno društvo „Sveti Sava” na dostojan način proslavilo Savindan – slavu društva

Slavski obred koji je uz sasluženje Dragiše Lazovića vodio jerej Branislav Todorić, održan je 27. januara 2019. u prostorima društva u Kranju, uz prisustvo članova društva i gostiju. Nakon lomljenja slavskog kolača i posluženja slavskim žitom prisutnima se obratio jerej Branislav Todorić koji je u svom govoru rekao: „Uvaženi gosti, draga braćo i sestre, neka bude nazvan spasenjem ovaj veliki pogled i značaj za vaš praznik i zaštitnika vašega društva, od onoga momenta i trenutka kada ste to društvo i osnovali i hvala Bogu da se proslavlja u ovome društvu mnoge godine na zdravlje i Božjem blagoslovu, da i dalje proslavljate, da vas ovaj veliki svetac zaštiti i da vam pred gospodom Bogom prinese molitve koje njemu upućujete, kako u ovome vašem radu tako i diljem naših svetih crkava koje proslavljaju ovoga velikoga i divnoga svetitelja.“

Inače, ove godine je veliki jubilej, osamsto godina od osnivanja srpske arhiepiskopije, to jest dobijanja samostalnosti, upravo zahvaljujući ovome velikome i umnom svetitelju koji se odrekao svoga zemaljskoga nasljeđa i kako se govori sam u svojoj lozi nije prihvatio kao drugi Nemanjići da vodi državu, nego se opredijelio za monaški život. Kaže se u njegovom žitiju: „Pobjegao sa dvora u kome je živio, da bi završio na Hilandaru, to jeste ruskom manastiru gdje je postrižen i gdje je dobio monaško ime Sava, a prije toga zvao se Rastko. Svojim životom je povukao, kao što znamo, roditelje koji su isto tako stupili u monašku zajednicu, a samim tim izdejstvovao je ovu samostalnost 1219. godine, kada je veliki uspjeh bio i kada je srpska država bila u velikom usponu, to jeste za vrijeme Nemanjića. Gradile su se crkve, gradili su se manastiri i mnogo je proširivan duhovni život. One je, iako je bio monah, mnogo u svome životu davao podstreka i u nekim velikim državnim odlukama, jer se upravo išlo u manastir da se pita takvoga čovjeka u teškim iskušenjima, što je najbolje da se čini za državu. Izmirio je svoju braću zavađenu, koja su se bila posvađala zbog nasljedstva i samim time doprinio mir tada  usrpskoj državi. Koliko je njegova velika uloga bila i lik u samome našemu srpskom narodu govori to da, kada su po okončanju svoga zemaljskoga života, iz Bugarske prenijete njegove svete mošti, jer se zadesio na proputovanju za Jerusalim gdje je odlazio, a samim time je prestavio svoju dušu van zemlje Srbije. Kada su prenijeli mošti, kaže se samo, da je narod išao klečeći i dočekivao tijelo, svetoga Božjega čovjeka, jer Bog je proslavio njegovo tijelo, da nije bilo, da nije vidjelo trulenje, a samim time kaže se, za vrijeme srpskih ustanaka vezane su upravo zastave sa njegovim likom, gdje se išlo i gdje se davao podstrek i hrabrost narodu tada u borbi protiv Turaka koji su ugnjetavali naš narod i samim time oni su iz osvete spalili te mošti na Vračaru. I danas imamo tamo veliki i velelepni hram, možemo da se pohvalimo to što je narod podigao u zaslugu Svetome Savi. Takva ljepota je stvarno ogromna, to nam i pokazuju da su se i sami Rusi, koji imaju isto tako sličan hram, zadivili toj ljepoti, a samim time i pomaganju da ga završimo u onome svjetlu u kome stvarno treba da bude i da predstavlja vaistinu taj veliki hram svetome Božjem čovjeku, to jeste Svetome Savi, prvome arhiepiskopu srpskom. Nije spaljivanjem njegova tijela učinjeno to da bi narod zaboravio, nego narod još više jača i jačaće u vjeri i proslavljanju Svetoga Save. Danas je, kaže se, slava svih škola.

Učio je i pismenosti naš narod, i državnosti i svemu onome što je bilo bitno za čovjekov život, i mnogo ostavio nama ono što mi treba da ispoštujemo u ovome zemnom svijetu, da čuvamo i da se ponosimo onim što imamo, gdje god da se nalazimo u ovome zemnom svijetu i u ovome našem zemaljskom životu. Njegov otac koji se isto tako zamonašio postao je Sveti Simeon Mirotočivi, kao monah, njegovo tijelo je bilo sahranjeno u manastiru Hilandaru. Istom tom zaslugom je obnovio da imamo veliki naš manastir, sa velikim bogatstvom u Grčkoj, koji pripada srpskom narodu i koji stvarno pokazuje velike uspjehe naše vjere kroz Svetoga Savu i sve Srbe koji su isposnički živjeli i koji danas žive, velika ljepota od manastira. Na mnoge godine u svakome dobru da se viđamo. Gospodine predsjedniče neka je srećna slava, u svakome dobru, Božjem blagostanju, što se kaže, da bude sve sveto, čestito i blagosloveno u ovome našem ovozemaljskom životu.”

Sve prisutne pozdravio je Miloš Milić, predsjednik SKPD „Sveti Sava” sljedećim riječima: „Ovo je lepa prilika da se mi nađemo, da se zahvalimo našim sponzorima, svim našim prijateljima društva, da se zahvalimo članovima društva. Pozdravljam našeg sveštenika Branislava i zahvalio se za obred. Pozdravljam zamenika gradonačelnika Kranja, on je mlad dečko, Janeza Černeta, dobro nam došao, drago mi je da ste danas sa nama, iskren da budem žao mi je što nije sa vama došao i gradonačelnik, ali on se izvinio. Pozdravljam našeg Ljubišu Gojkovića, on nam je desna ruka i sponzor društva, pozdravljam Veljka Tatića, gospodina generala u penziji Milana Aksentijevića, pozdravljam gospođu Bogataj iz Gradske opštine Kranj, ona je dugogodišnji naš prijatelj, pozdravljam Vidu Krčmar kao i predstavnike društava „Petar Kočić” Kranj, „Vuk Karadžić” Radovljica i „Brdo” Kranj. Zahvaljujem se svim našim gostima, a posebno hvala našim domaćicama i našim članovima koji su se potrudili da je sve ovako pripremljeno kako treba da bude. Prijatno”.

Prisutnima se obratio i Janez Černe, zamjenik gradonačelnika Kranja koji je u svom pozdravu rekao: „Najljepša hvala što ste me pozvali, moram da se izvinem u ime gradonačelnika jer nije mogao doći pošto je na putu, a obećao je da će idući put doći sam. Znam da je za vas Sveti Sava jedan od najvećih crkvenih i vjerskih praznika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ovdje ste se svi okupili i ja sam radostan da srpska zajednica djeluje u Kranju i drago mi je da ste se okupili u ovako velikom broju. Najljepša hvala što ste me pozvali i srećna slava svima.”

Svoje pozdrave i čestitke za slavu izrazili su i predstavnici društava, kao i Milan Aksentijević, koji su se odazvali pozivu i prisustvovali ovom velikom događaju za društvo.

Druženje i slavlje je nastavljeno uz bogatu trpezu i dobro raspoloženje.

Tekst i foto: Dušan Jovanović

podijelite sadržaj:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Za odbacivanje neželjenih sadržaja koristimo Akismet. Opširnije

error: Sadržaj je zaštićen.