Savindan – slava SKPD „Sveti Sava” Kranj
Srpsko kulturno prosvjetno društvo „Sveti Sava” Kranj svečano proslavilo Savindan, slavu društva i svog zaštitnika Svetog Savu
Slavska svečanost održana je 27. januara 2023. u prostorima društva u Kranju. Prije samog slavskog obreda Miloš Milić, predsjednik društva, pozdravio je sve prisutne članove društva i goste među kojima su bili Janez Černe, zamjenik načelnika Gradske opštine Kranj, Sonja Mašić, vijećnik Gradske opštine Kranj, Mitar Vujinović, vijećnik Gradske opštine Kranj i predsjednik Kulturnog društva „Brdo” Kranj, Krstan Šućur, predsjednik Srpskog kulturnog društva „Petar Kočić” Kranj, Dragiša Milić, jedan od osnivača i prvi predsjednik SKPD „Sveti Sava” Kranj, Milan Aksentijević, prijatelj društva, Gojko Nikolić, Željko Savanović i Zoran Zec, donatori društva. Pozdravio je i Borisa Manojlovića, donatora društva, koji nije bio na slavi. Miloš Milić se zahvalio svima da su se odazvali pozivu i došli na slavu društva, a zatim je dao riječ Janezu Černetu, zamjeniku gradonačelnika Kranja, koji je u svoj čestitki i veoma lijepoj besjedi rekao:
„Članice i članovi, poštovani gosti, prije svega hvala predsjedniku za poziv i prenosim vam lijepe čestitke od Gradske opštine Kranj za vaš praznik. Danas srpski narod obilježava Savindan. Sveti Sava je bio jedna od najvećih istorijskih ličnosti srpskog naroda, začetnik srpske duhovnosti i pokrovitelj svih svjetovnih organizacija. Zapisi, ako se tačno sjećam, uvijek su ga opisivali kao čovjeka koji je mnogo znao, uvijek želio pomagati, saslušati, pa i dijeliti savjete ili to sve zajedno daje. Ali ako slijedimo tome želio je neku jaku zajednicu, što znači povezivanje. To što vjeruje je da je Sveti Sava, pa uopšte i srpska zajednica u Kranju uspjela dostići je dostigla veoma jako, odnosno jako povezivanje, čemu je danas simbol u suštini Sveti Sava. Tako da smo radosni da vas imamo, da je Kranj otvoren grad, otvoreno društvo, gdje se povezujemo, gdje znamo saslušati, gdje znamo pomagati i mnogo vam se zahvaljujem u ime Gradske opštine Kranj da ste takvi kakvi jeste, da ste se znali povezati, da znate očuvati vrijednosti srpskoga naroda, da čuvate vrijednosti jezika, tradicije, što je veoma pohvalno i mnogo toga se možemo naučiti od vas, te jake zajednice. To povezivanje, mislim da je značajno za sve nas, da ovdje živimo, da je ovdje naš dom i da imamo jaku zajednicu i da znamo saslušati. Tako da vam danas želim srećno, srećan vam praznik društva i srećna slava”.
Nakon lijepe i dirljive besjede Janeza Černeta pristupilo se slavskom obredu koji je obavio jerej Branislav Todorić uz sasluženje Dragiše Lazovića. Poslije osvećenja i blagosiljanja slavskog kolača, žita i slavske trpeze, obavljeno je lomljenje slavskog kolača koje su obavili Ljubiša Gojković, kuma slave i Miloš Milić, predsjednik društva, a domaćice su zatim sve prisutne i goste poslužile slavskim žitom i slavskim kolačem. Poslije toga otac Branislav je u svojoj zdravici održao i prigodnu besjedu u kojoj je rekao:
„Cijenjeni predsjedniče, srećna slava Sveti Sava tebi i ovdje u domu ovoga društva, da mnogo godina proslavljate, da vas Gospod Bog blagoslovi i da podari svako dobro. Želim da pozdravim i gospodina zamjenika gradonačelnik Gradske opštine Kranj i sve predsjednike kulturno umjetničkih društava i sve vas okupljene goste, na ovoj velikoj, možemo reći, proslavi ovoga društva, a to je proslavljanje Svetoga Save kao zaštitnika ovoga društva, a ujedno slava svih nas Srba, jer znamo ko je bio Sveti Sava, kakvim je životom živio i šta je doprinio našemu rodu srpskom, a to je da ga proslavljamo.Poslije Božića, velikoga praznika, svakako da se uvijek sjećamo i da ne možemo zaboraviti 27. januar kao isto na ni 7. januar, jer upravo to je procvat i našega društva, cjelokupnoga srpskoga ujedinjenoga u državi u crkvi i u svemu onom je što je izraslo iz toga i doprinijelo da mi danas evo iz matične države iz koje smo se doselili očuvamo korijene onoga što nam je Sveti Sava ostavio. A ostavio je na prvom mjestu da budemo ljudi ovdje na zemlji i da služimo Gospodu Bogu i jedni među drugima da imamo velike ljubavi, a da ne govorimo o njegovom životu, jer to je kako možemo reći tri dana da pričamo opet o velikoj ličnosti malo bi bilo šta kazali. Iako je bio svetac božiji na zemlji i odrekao se zemaljskoga prijestola, ipak, on je postao i ostao u zemlji te utemeljivač i srpske države i srpske crkvi, jer je mnogo dao upliva i na vladare svoju braću, mirio ih zavađene i sve one kako možemo reći kojima je bilo potrebno od velikih do malih. Osnivajući prvo škole, učeći nas pismenosti učeći nas svemu onome što bi mogli pokazati i krenuti put u dalji svijet. Sve nam je to Sveti Sava omogućio i prve bolnice pored škola. Sve se to slivalo uz manastire srpske crkve i zato je upravo istorija srpskoga naroda ne izdvojiva od crkve. Jedno drugim se prožima i tako je ostalo u vijekove. Onaj ko ne razumije i nije upućen u istoriju, njemu to možda nije shvatljivo, ali od nas gdje god bila, kako možemo reći državnost uvijek je bila i crkva i tako je to funkcioniralo. I tako je to ostalo, upotpunjavala se i pomažući jedni drugima, savlađivali smo probleme ovoga zemnoga svijeta i daj Bože tako da i dalje ostanemo da se molimo Svetome Savi prvome arhiepiskopu srpskom, osnivaču naše svete crkve. Da ta crkva koju je on osnovao i dalje je mi nosimo i dalje je u njoj se Gospodu Bogu molimo i proiznosimo molitve i da budemo blagoslovljeni gdje se god nalazimo. Mi se danas molimo njemu samome da blagoslovi kako ovo društvo, naš srpski narod, pa i ovaj grad u kome se nalazimo, da bude mira i sloge i svakoga dobra i Gospod će pomoći ako budemo istrajni, ako vaistinu budemo imali ono što traži od nas, a to je ljubav prema njemu, samome i ljubav prema svakom čovjeku, ovoga zemnoga svijeta. Sve ono što je Gospod stvorio, dato je čovjeku na upravljanje, ali isto tako, srećemo se u ovome zemaljskom svijetu gdje imamo raznih ljudi i dobrih i loših i sve je to tako možemo reći objedinjeno u ovome zemnom svijetu sve do onoga dana i časa kada će biti odlučeno dobro od zloga. Ali mi smo ti kojima je Gospod dao slobodu, a sloboda je uvijek da biramo dobro, zato živimo dobro i neke Gospod Bog blagoslovi. Na mnoge godine da proslavljate ovu svoju, kako možemo reći krsnu slavu vašega društva i da vam Sveti Sava bude na pomoć, da se trudite da umnožavate svoje društvo, da se ono ne smanjuje, nego da se povećava, što se kaže da bude blagoslovljeno. Neka vas Gospod sve blagoslovi i podari svoj nebeski blagoslov. Da ste nam živi i zdravi na mnoga ljeta. Svako dobro od Gospoda Boga. Kume srećno ti kumstvo. Nazdravlje, spasenje i svako dobro od gospoda da bude. Amin”.
Nakon zdravice i prigodne besjede oca Branislava Todorića, pristupilo se slavskom ručku, a s obzirom na to da je slava pala u petak, pripremljena je vrlo bogata trpeza sa raznim ukusnim posnim jelima.
Dok su domaćini i domaćice iznosili jela na trpezu pjevačka grupa SKPD „Sveti Sava” je uz muzičku pratnju Paje Vučenovića otpjevala nekoliko srpskih narodnih pjesama. Sa pjesmom se nastavilo i poslije slavskog ručka, a zaigralo se i srpsko kolo, kao što je i uobičajeno na slavama, da se zaigra i zapjeva.
Tako je Srpsko kulturno prosvjetno društvo „Sveti Sava” proslavilo Savindan – svog zaštitnika, i ne samo svog, jer Sveti Sava je zaštitnik vaskolikog srpskog naroda i srpski narod će ga poštovati i slaviti sve dok postoji. Članovi društva i gosti rastali su se u nadi da će još mnogo godina slaviti svoju slavu, jedan od najstarijih običaja ne samo u srpskom narodu, već i dalje.
