Literarno dramsko veče »Drugi Mladenovi dani«

Literarno dramsko veče »Drugi Mladenovi dani«

Srpsko društvo dr Mladen Stojanović iz Velenja u saradnji sa Srpskim kulturnim društvom Petar Kočić iz Kranja i našim prijateljem Draganom Arsenijevićem iz Šoštanja održali su literarno dramsko veče u Vili Bianci u Velenju. Susret je dio projekta Mladenovi dani i namijenjen je promociji literata dramskih umjetnika, slikara, a i drugih koji se bave malo drugačijom radom koji je na žalost je zapostavljen i premalo cijenjena.

Voditelj Damljan Obradović najavio je Dušana Jovanovića koji je izveo dramu pod naslovom Pilipenda. To je priča Sime Matavulja koji nikada nije gubio vjeru u čovjeka. Takvi su likovi u priči Pilipenda, čija se kompleksnost vidi u vjerskim osjećanjima. Pilipenda je primjer postojanosti u vjeri i vjeri u Boga – ”srpskog Rista”. To je bio hrabri i prkosni dalmatinski seljak pravoslavne vjere koji ni po koju cijenu nije htio da proda svoju vjeru, iako je živio teškim i mukotrpnim životom. Više je volio da umre od gladi nego da izda svoja uvjerenja i izgubi svoju čast. Osnovni motiv pripovjetke je realistički prikazan težak život Srba u Dalmatinskoj Zagori. Srpski narod je živio u bijedi i siromaštvu pod stalnim pritiskom austrougarske vlasti i rimokatoličkog unijaćenja.

Ovdje sam naveo samo mali dio priče, kako bi čitaoci mogli da približno znaju o čemu se radi. Ko razumno razmišlja shvatiće kako je zahtjevno da dramski izvođač uspješno protumači i prikaže piščeve likove. Pored izgovorenih riječi, dramaturg mora donijeti i osjećanja lika, a priznaćemo da je to izrazito zahtjevno.
Dakle, konačno se pojavi, Dušan Jovanović. Blago se nakloni publici, izgovori naslov priče i veoma uvjerljivo se pretvori u Pilipendu. Tumačio je svaki lik sa drugačijim glasom. Zapanjujuće uspješno je naglašavao: žalost, veselje, ljutnju i srdžbu junaka. Tekst je savršeno naučio, pa je zbog toga mogao publici uvjerljivo prikazati i međusobnu svađu likova, gdje se tekst mora tačno naglašavati i brzo izgovarati. Naš Dule je to tumačio sa takvom lakoćom, kao da se nalazi u neposrednom razgovoru, izgovarajući vlastite misli.
Naš glumac je u zanosu pričao i pričao i pogledavši na sat, prolazile su minute i minute vremena. Konačno je došao do kraja, i normalno, uslijedio je gromoglasan aplauz publike.

Naš program otvorili su Paraskeva i Njegoš Jauz sa spletom srpskih pjesama. Nakon njihove tačke je riječ preuzeo voditelj Damljan Obradović.

To je i našem voditelju Damljanu dalo elana, bijo je opuštenije jer ga je prošla trema koja je izbijala na samom početku. Program je nastavljen sa muškom pjevačkom grupom Srpskoga društva dr Mladen Stojanović. To je bio njihov prvi javni nastup što se je na njima i vidjelo, bili su malo zakočeni dok nije popustila trema.


Odpjevali su dvije pjesme:

  • Gora božurova
  • Moj Dragane


Gosti su njihov trud nagradili sa aplauzom. Sa tim je i završen prvi deo programa.Drugi deo programa započeli smo sa literarnim djelima, naših gostiju. Damljan je prozvao našeg najmlađeg člana, Vukašina Jauza, koji se je odlučio nastupiti. Ima samo 6 godina. Kad je vidio da se svi spremaju, on samoinicijativno izrazijo želju da bi i on recitovao. Kako kaže, »kad mogu svi mogu i ja«.
Kad je došao pred publiku djelovao je malo uplašeno i zbunjeno, vjerovatno da je smio uteći da bi i utekao, ali je skupijo hrabrost i izrecitovao pjesmu Ljubivoja Ršumovića – Oglas.

Oglas
Ja želim ovim putem
Svima na znanje da dam
Mene nije rodio niko
Ja sam se rodio sam
Tatu je rodila baba
Babu je donela roda
Tetka je pala s Marsa
Po živcima mi hoda
Ja sam tetkino čedo
Babina slatka dika
Dedin junak pravi
Tatina pljunuta slika
Lep sam na svoga ujku
A pametan na strinu
Ko li me takvog rodi
Svi o tome brinu
Zato želim ovim putem
Svima na znanje da dam
Mene nije rodio niko
Ja sam se rodio sam

Za svoju hrabrost dobio je najbolji aplauz.

Nakon toga voditelj najavio Krstana Šučura. Krstana pamtimo po tome da se stalno odaziva na naše pozive. Ovaj put je za nas izabrao nešto posebno. Povodom 80 godina početka Drugog svjetskog rata i genocida nad Srbima u Krajini pomenuo je stratišta koja nesmjemo zaboraviti: Jadovno, Jasenovac, Bihać, Gradiška, Kozara…..

Pjesma je vezana za period dr Mladena Stojanovića, po kojem nosi naše Društvo ime, kao i prvim civilnim žrtvama Bosanske krajine u Sanskom mostu 1941 godine. Šansona o 5000 ubijenih Srba u Šušnjaru. Tužna priča našeg naroda.

Posle toga smo nastavili malo veselije sa našim gostom i prijateljem Draganom Arsenijevićem. Dobro mu ide pisanje, ali ima problema sa tremom dok stoji – mada i to se rješi sa stolicom. Naši gledaoci ga pamte najviše po pjesmi Bankomat. Ovaj put nam je pored te svoje pjesme izrecitovao još četiri druge pjesme iz svoje zbirke pjesama, koje su trajno zabilježene u knjigi.

Da bi bio program još bogatiji i raznovrsniji se za to se pobrinuo Ostoja Šobot. Na poziv našega voditelja stupio je i Ostoja Šobot na binu. Onako, tiho, sa laganim korakom i knjigom u ruci, izašo na binu i prvo nas pozdravijo, kao što on tozna i onda nas oslovio i predstavio svoj zadnji roman »Svjetla u tami«. Poznat je po tome da u svojim djelima koristi jezik i govor svoga kraja.

Ostoja Šobot je pročitao jedan odlomak iz ovog romana, publika ga je u tišini poslušala. Zahvalio se organizatoru, što mu je omogućeno da svoj roman predstavi široj javnosti. Voditelj Damljan Obradović, pozvao je sve prisutne da se posle programa u galeriji opširnije upoznaju sa sadržajem romana i sa autorom samim.

Za kraj ovog događja, voditelj pozvao i Radu Gašić. Predstavila se sa predivnom pjesmom Mirka Popovića, »Srpkinja sam!«. Pjesmu je kratka, ali puna patriotskog naboja.

Literarno-dramsko veče smo zaključili sa podjelom diploma. Voditelj Damljan pozvao je sve prisutne da ne odlaze kući, već da nam se pridruže u galeriji gdje ćemo izmjeniti riječi na temu današnjega događaja. Svi prisutni će imati mogućnost da dobiju više informacija oko aktivnog rada srpskih književnika i literata, koji rade u Sloveniji, a pišu na srpskom jeziku.

Srpsko društvo dr Mladen Stojanović iz Velenja, je na dar primilo roman SVJETLA U TAMI, sa posvetom društvu. Knjiga je postavljena u arhiv društva.

Tekst i foto: Jovo Jauz

podijelite sadržaj:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Za odbacivanje neželjenih sadržaja koristimo Akismet. Opširnije

error: Sadržaj je zaštićen.