Kultura povezuje i veže

Kultura povezuje i veže

Kultura – činilac povezivanja između društava i Saveza

Sva srpska društva u Sloveniji, koja su članovi Saveza srpskih društava Slovenije, imaju u svojim statutima i programskim opredjeljenjima zapisano da je njihovo djelovanje usmjereno prije svega na područje kulture, zatim područje humanitarnog rada, sportskih aktivnosti i još nekih djelatnosti koja povezuju s jedne strane članstvo u pojedinom društvu, a s druge strane služe povezivanju između društava. To dovodi neposredno ili posredno, kako kada, i do povezivanja između društva, odnosno društava, i Saveza srpskih društava Slovenije, organizacije koja okuplja najveći broj srpskih društava u Sloveniji.

Iako je u većini društava u velikoj mjeri njihova djelatnost usmjerena na područje folklora, odnosno na njegovanje i očuvanje narodne igre i pjesme, s obzirom da to najviše privlači mlade i da je najveća zainteresovanost za takvu vrstu kulturnog djelovanja, ipak imamo u društvima prisutne i druge oblike i sadržaje vezane za srpsku kulturu. Tu su, u skladu sa mogućnostima, prije svega ljudski kapaciteti i mogućnosti, organizovane i sekcije za različite druge aktivnosti, kao što su dramska, literarna, sportska, a bilo je i ima pokušaja učenja srpskog jezika i istorije. Kad smo kod srpskog jezika treba napomenuti da se u određenoj mjeri jezik može naučiti i bez institucionalnog učenja, mada je ipak učenje kroz škole nešto drugo i kvalitetnije, ali u nekim prilikama može se i spontano učiti. To prije svega važi za porodicu a onda i za društvo, ako je neko član bilo koje sekcije u društvu. Često smo svjedoci toga da se na probama folklora ne govori i ne komunicira na srpskom, a to je baš jedna prilika da se nešto nauči, jer ima, treba priznati, i onih koji su veoma dobro savladali srpski jezik upravo kroz ovo što sam naveo, a to su porodica i društvo.

U proteklih dvadesetak godina pratio sam rad srpskih društava i ostvarivanje kulturnih projekata, a u mnogim projektima i lično sam učestvovao u pripremi, organizaciji i izvođenju. Mogu slobodno reći da su društva, članovi Saveza srpskih društava Slovenije, u proteklom periodu, odnosno u dvadeset i pet godina postojanja Saveza uradila preko sto kulturnih događaja sa raznovrsnim sadržajima i veoma kvalitetno, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o amaterskim društvima i društvima sa skromnim materijalnim, finansijskim, prostorskim i ljudskim mogućnostima. Prikazane su dramske predstave, priređivani koncerti folklora, odnosno narodnih igara i pjesama, literarni susreti, izdano je na desetine knjiga srpskih književnika koji žive u Sloveniji i pišu na srpskom jeziku, ostvarena su mnoga gostovanja kako po Sloveniji isto tako i po drugim državama širom Evrope.

Skoro sva društva u SSDS su za svoj obiman i kvalitetan rad dobila razna priznanja, od opštinskih, državnih, nagrada na takmičenjima i festivalima, kako domaćim tako i stranim, a na račun toga društva su dobila status društva u javnom interesu na području kulture a taj status dodijelilo im je Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije. To je za sva društva podstrek za šire povezivanje, izvan lokalne zajednice a isto tako i izvan srpske zajednice, povezivanje i saradnja i sa drugim kulturnim društvima i organizacijama.

Društva su međusobno sarađivala, u mjeri u kojoj su to dopuštale mogućnosti kao i zainteresovanost za slične aktivnosti. Tako imamo na folklornim susretima učesnike iz više društava, dramske grupe gostuju i izvan svog mjesta, odnosno sjedišta društva, literarni stvaraoci učestvuju na književnim susretima gdje god se ukaže prilika. Sve to važi kako za Sloveniju tako i za naše matice i druge države u okruženju i šire.

Sve to u velikoj mjeri doprinosi povezivanju društava, iznalaženju novih mogućnosti, traženju novih sadržaja i zajedničkih nastupa, a sa druge strane je značajno sve to i za povezivanje među članovima društava, što se posebno vidi na upoznavanju i zbližavanju među folklorašima, jer je nekako kao urođeno da nas igra i pjesma najlakše i najbrže zbližuje.

Svime što smo do sada uradili, kako po društvima isto tako i u Savezu srpskih društava Slovenije, možemo i treba da budemo zadovoljni i da nas sve to na neki način obavezuje da u budućim aktivnostima budemo još raznovrsniji i kvalitetniji jer kultura, a možemo slobodno reći i naša srpska kultura, je veoma bogata, nepresušni izvor nadahnuća i mogućnosti.

Često smo u prilici da čujemo mišljenje kako amaterska društva, a pogotovo srpska društva u dijaspori, treba da se bave, i bave se, očuvanjem tradicije i običaja srpskog naroda i njegove kulturne baštine. Jeste, treba i to, ali se nikako i ni u kom slučaju ne smije zanemariti i zapostaviti i kulturno stvaralaštvo, jer kultura nije nešto što je nečim za sva vremena ograničeno, nego sama teži da se neprestano dopunjuje, usavršava, obogaćuje novim sadržajima, metodama, da postane pristupačna svima i svakom pojedincu prema njegovim sklonostima i zainteresovanosti. Zamislite kad bi prestalo kulturno stvaralaštvo šta bi rekle generacije iza nas, da li bi nam bile zahvalne kao što smo mi zahvalni svima onima koji su radili i stvarali prije nas.

Vjerujem da će, uprkos nevoljama koje se dešavaju, kao što je ova sa epidemijom, naša društva nastaviti sa radom, da će im ovo biti podsticaj za još veću angažovanost i da će naše kulturne veze postati još čvršće. Malo je toga što tako brzo, lako, jednostavno i čvrsto povezuje ljude kao što je kultura, bez obzira na njihovu narodnu, jezičku, geografsku ili bilo koju drugu pripadnost.

Dušan Jovanović

podijelite sadržaj:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Za odbacivanje neželjenih sadržaja koristimo Akismet. Opširnije

error: Sadržaj je zaštićen.