prof. dr. Duško Pevulja povodom osamnaestih Dana srpske kulture u Kranju

prof. dr. Duško Pevulja povodom osamnaestih Dana srpske kulture u Kranju

SRPSKO KULTURNO ČUDO U KRANJU

Započinjući osamnaeste Dane srpske kulture u Kranju, svjedočimo malom nacionalnom čudu, u organizaciji Kulturnog društva „Brdo“ iz ovoga grada, koje naredne godine obilježava tri decenije postojanja i uspješnog rada. Trebalo je hrabrosti, odlučnosti, nacionalne svijesti i požrtvovanosti da se 1994. godine, u teškom momentu za čitav prostor nekadanje jugoslovenske države, osnuje jedno srpsko društvo u Sloveniji. Oni koji su njegovi zasnivači i koji su i danas zaslužni za plodonosno trajanje „Brda“, skromni i ljudski čestiti, nerado i rijetko o tome govore. A trebalo bi ih i pitati i pažljivo osluškivati, ukazati im poštovanje jer oni ništa drugo i ne očekuju! Ipak, o svemu svjedoče rezultati, djelimično sabrani u monografiji objavljenoj povodom dvadeset godina postojanja društva, pod upečatljivim naslovom Lahor sa ognjišta.

               Svjesni koliko je važno očuvati nacionalni identitet, predvodnici ovog kulturnog društva činili su ono što je uvijek najjednostavnije, a rijetko i samo po izuzetku se primjenjuje. Smireno savladavati poteškoće, učiti na vlastitim propustima, raditi marljivo i ne oglašavati to na sva zvona kako se kod nas uobičajilo, kod onih koji smatraju da su važniji od svih poslova kojima se proračunato i sa zadrškom  posvjećuju.

               U gradu Kranju, u Sloveniji, već trideset godina događa se čudo koje je mogućno samo u jeziku i kulturi, najsnažnijim integrativnim činiocima našega naroda. Jer jezik i kultura ukidaju i vremenske i prostorne udaljenosti, grijući plamenom posebne snage one koji žive izvan svojih matičnih država. Folklorne sekcije „Brda“ skoro su profesionalizovane, besprijekorno opremljene skupocjenim narodnim nošnjama, najbolje su ili među prvima na svim smotrama srpskog folklora i narodnog stvaralaštva u Evropi. Na književnim tribinama u okviru Dana srpske kulture pažljivo su odabirane teme i učesnici. Govorilo se o velikanima srpske književnosti Njegošu, Petru Kočiću, Branku Ćopiću, Jovanu Dučiću, Ivi Andriću, Simi Matavulju,  da samo njih ovom prilikom pomenemo. Obilježavani su veliki jubileji i značajne godišnjice istorijskih događaja, a među učesnicima bili su neki od najvećih srpskih pjesnika, poput Matije Bećkovića, i istaknutih naučnika, na primjer, slovenačkog akademika i uglednog njegošologa Vladimira Osolnika. Nije se popuštalo u visokim kriterijumima, podlijegalo poteškoćama materijalnog namicanja lokalnim obzirima. Isprva se slutilo, a zatim pouzdano znalo, da se samo kvalitetnim sadržajima može dosegnuti visoki nivo, privući publiku i zadobiti poštovanje. To je toliko jednostavan recept pa se opet rijetko primjenjuje i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ali i širom svijeta gdje žive pripadnici našeg naroda. Po višim nalogom opravdane potrebe, podlijegalo se mentalitetskim slabostima prosječnosti.

Svoj srpski jezik, kulturu i običaje Kulturno društvo „Brdo“ čuva tiho, održavajući lijepu saradnju sa institucijama države u kojoj naši ljudi žive, u kojoj stasavaju i sopstvene živote zasnivaju njihovi potomci. Rad ovoga društva u jednom segmentu ostvaruje lijepu sponu između srpske i slovenačke kulture i poželjnu ravnotežu između otadžbinskog i domovinskog osjećanja.

Članovi i predvodnici ovoga srpskog kulturnog društva iz godine u godinu priređuju lijepu pokaznu lekciju našim ljudima u dijaspori – a moglo bi se reći i u matičnim državama – o tome šta predstavlja i koliko je važan odgovoran nacionalni rad. Pri svemu tome, sačuvali su osjećaj gostoprimstva i pažnje prema gostima – ponekad ih ima i više stotina – koji se kao jedno prepoznatljivo obilježje našeg naroda sve izraženije gubi. Kulturno i nacionalno čudo koje pomenusmo dva puta u ovom tekstu, nije plod nikakvog slučaja, već neprestanog samopotvrđivanja i samoprevazilaženja predvodnika i članova Kulturnog društva „Brdo“ iz Kranja. Ti sitni koraci koji se ne sabiraju već umnožavaju, uvijek su izraz i samožrtvovanja, a donose ličnu radost i opštu korist.

Duško Pevulja

Profesor Pevulja je uveliko zaslužan za to da se Dani srpske kulture, kao događaj koji readicionalno njeguje KD Brdo, održavaju na visoko rangiranoj lestvici prepoznatljivog akademskog nivoa priređivanja značajnih i zahtjevnih tema. Vodstvo ovog Društva koristi priliku da uputi riječi zahvalnosti za svu ukazanu stručnu i profesionalnu pomoć tokom ove dugogodišnje i plodne saradnje. Da je to tako svjedoče i brojni prilozi na književne i nacionalne teme večeri u sklopu kulturnih manifestacija u kojima je profesor bio gost i predavač: Pevulja u Kranju

podijelite sadržaj:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Za odbacivanje neželjenih sadržaja koristimo Akismet. Opširnije