Dane srpske kulture izveli sedamnaesti put
Dani srpske kulture su prepoznatljiva i najveća manifestacija koju organizuje Kulturno društvo Brdo iz Kranja. Brojni članovi društva svoj udio i trud ulažu u očuvanje prepoznatljivosti bogatog i edukativnog načina izvođenja ovog događaja. Bitno je istaći da i zabavna i osobena nota nije izostala, kao ni domaćinski duh priređivanja trpeze tradicionalnih domaćih jela.
Promocija knjige „Zašto naš narod propada“
U svečanoj sali Kulturnog društva Brdo u Kranju su sedamnaesti Dane srpske kulture započeti 10. novembra 2022 godine dramskim igrokazom, koji su djeca Srpske škole u Sloveniji priredila posebice za ovaj događaj. Temu o đačkom dobu, koja produbljuje značaj korištenja maternjeg jezika u dijaspori rođenih, je profesorica razredne nastave Nevena Brkić Stupar, priredila i pripremila na veliko oduševljenje prisutnih.
Nevena je u ime Društva pozdravila sve u krcato prepunoj sali, posebno uputivši pozdrave piscu Aleksandru Gatalici, prvom savjetniku u ambasadi Republike Srbije, prof. dr. Dušku Pevulji, redovnom profesoru Univerziteta u Banjoj Luci, te Zlatomiru Bodiroži, predsjedniku Saveza srpskih društava Slovenije, kao i ostalim prisutnim predstavnicima srpskih organizacija.
Središnji dio događaja je, kao i što sami naziv večeri naglašava, bilo predavanje prof. dr. Duška Pevulje, odnosno predstavljanje knjige „Zašto naš narod propada“ i njenog značaja za srpsku zajednicu u misiji očuvanja srpskog kulturnog identiteta. Profesor je impresivno izlaganje započeo riječima da se u KD Brdo osjeća kao domaćin – a ne kao gost ističući da je u ovoj manifestaciji prisutan od osmih Dana srpske kulture. Profesor Pevulja, motivisan dječijom recitacijom iz prvog dijela večeri, započinje činjenicom da smo savremenici dve velike i slične duše, a to su blaženopočivši Patrijarh srpski gospodin Pavle i Desanka Maksimović akademik i simbol pjesništva, da je jako zadovoljan prekrasnim izborom pjesama iz dječije priredbe.
Trudeći se da sažeto govori, profesor je u nastavku započeo da govori o knjizi koja je bila tema večeri, zahvaljujući se g. Bodiroži i g. Vujinoviću da su pristali da KD Brdo bude saizdavač ove knjige pored Književne zadruge Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i Centra za Srpske studije Banjaluka. Štampana je u tiražu od 1000 komada, a profesor u svom specifičnom osobenom retoričkom opusu kazuje da je ovu, obimom ne veliku knjigu, potrebno, kako on to voli reći, „dijeliti Srbima uz ličnu kartu“.
Knjiga Đorđa Natoševića, koja izvorno nosi naziv „Zašto naš narod u Austriji propada“, je kritički osvrt na tadašnje stanje, koje Natošević, po profesiji ljekar, sagledeva kao upravnik Srpskih škola u tadašnjoj Austriji živeći u Novom Sadu, koji je bio u tadašnjem sastavu Austrije. To je ujedno i objašnjenje zašto je na koricama izuzeto spominjanje Austrije, jer te cjeline kao takve više nema. Povod po kojem je preštampana knjiga je obilježavanje dvjestogodišnjice rođenja školskog reformatora, kulturnog pregaoca i nacionalnog stegonoše Đorđa Natoševića. Ova knjiga je prvobitno izdana u najstarijem živom časopisu – Letopis matice srpske. Matica srpska je najstarija srpska, književna i naučna institucija. Profesor ističe i veliku istinu o tome da jako mali broj ljudi poznaje ovu činjenicu. Duško Pevulja ukazuje da, kako tada tako i sada, kritika srpskih škola se odnosi na činjenicu da nema dobre škole bez dobrog učitelja – ujedno poredeći slabe rezultate vjeroučitelja koji nisu bili pripremljeni za svoj zadatak u programu uvođenja vjeronauke u srpske škole u Republici Srpskoj i Srbiji.
„Mi propadamo moralno i materijalno, i nestaje nas što se ne rađamo i što se odrađamo.“
Đ. Natošević
Profesor Pevulja citira drugu rečenicu iz spisa Đorđa Natoševića ukazujući da je ovo ključni problem tada, ali i danas. Profesor je nastavio govoriti o knjizi citirajući i komentarišući pojedine odlomke, sa osvrtom na preštampanu knjigu Milana Stojanovića o Dubrovačkoj književnosti. Ukazao je da ne treba kritiku iz knjige shvatati kao grubo ukazivanje nedostatka nacije, nego više kao na propuste u sistematičnoj organizaciji obrazovnih sistema, šaljivo čineći paralelu sa današnjim brojnim otvaranjima privatnih obrazovnih ustanova koje sebe nazivaju univerzitetima.
Prof. dr Duško Pevulja je svoje impresivno izlaganje završio po onoj narodnoj: od boljke i lijek.
Po završetku promocije knjige se prisutnima obratio Aleksandar Gatalica, Prvi savjetnik u Ambasadi, govoreći o utiscima u dosadašnjem radu, a posebno ističući festival povodom 130 godina od rođenja Ive Andrića. Naglasio je značaj toga da djeca u Sloveniji čitaju, govore i misle na Srpskom. Pozdravlja rad Kulturnog društva Brdo riječima da mu je drago da je prisutan na sedamnaestim Danima srpske kulture, a čiji je učesnik bio na šasnaestima – izrazeći nadu da će se kontinuitet nastaviti i da ćemo zajedno biti i na osamnaestim i devetnaestim danima Srpske kulture, koje će ujedno označaviti i kraj njegovog mandata u Sloveniji.
Predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije Zlatomir Bodiroža se u obraćanju osvrnuo na vremena kada se naš čovjek stidio govoriti Srpskim jezikom u Sloveniji, poredeći to sa sadašnjicom i podsjećajući da je Kulturno društvo Brdo pionir u organizovanju ovakve značajne manifestacije kao što su Dani srpske kulture. Zlatomir takođe ističe ograničen domet kulturnih društava, kao i potrebu institucionalnog rešavanja pitanja očuvanja nacionalnog identiteta Srba u Sloveniji.
Gospodin Bodiroža ukazuje na dobru saradnju sa lokalnom zajednicom, ali ne okolijeva kazati da dobre odnose i razumijevanje na nivou državne vlasti za sada našoj zajednici nije uspjelo ostvariti.
Učiteljica Srpske škole Nevena Stupar Brkić je rekla da nema boljeg mjerila za uspjehe u radu škole od toga kada su djeca posjećujući gradove naše matice koristila jezik i pismo, komunicirali sa vršnjacima i uspješno pratili programe na Srpskom jeziku, te sami time dobili još veću motivaciju.
Na samom kraju je govorio Mitar Vujinović, predsjednik Kulturnog društva Brdo, zahvalio se Javnom fondu za kulturne djelatnosti i Mjesnoj opštini Kranj, koji su podržali ovaj veliki projekat. Zahvaljuje se i Amasadi R Srbije i g. Gatalici na posjeti te pružanoj podršci, a na samom završetku je učesnicima večeri uručio priznanja.
Nakon završenog prvog dijela večeri se druženje nastavilo u domaćinskom duhu i prijatnoj atmosferi uz domaću tradicionalnu hranu i piće. Veče srpskog kulinarstva je svojevrstan događaj, koji se u KD Brdu ustalio kao običaj koji se nadovezuje na bogat kulturni program. Brojni prisutni su komentarisali da domaćinski odnos, pripremanje hrane, te način na koji se ona hrana i piće poslužuje jesu i te kako obilježje Srbina, ma gdje on da živi.
Poslije nekoliko zalogaja i čašice ljute šljivovice je besjeda među predstavnicima srpskih organizacija tekla opuštenije i već su se rađale ideje za buduće saradnje.
Pjesma roda moga
Pjesma roda moga je tradicionalni pjevački sabor koji se održava obično kao drugi dan velike trodnevne manifestacije Dana srpske kulture. Ove godine 11. novembra je mjesto održavanja pjevačke večeri bio Dom kulture u naselju Stražišče kod Kranja. Na veliko zadovoljstvo organizatora je sala bila popunjena do zadnje stolice, ali zanimljivost priredbe nije odbila ljubitelje da program proprate sa slobodnih mjesta za stajanje.
S obzirom na pretežno krajiško porijeklo većine članova Kulturnog društva Brdo, kao i većine društava sa kojima se ostvaruje saradnja, kada je pjevanje tema, već se nazire gromak prizvuk koji se može očekivati na samoj priredbi. Na bini je kroz deset pjevačkih tačaka svoje umijeće pokazalo šest društava. U muzičkom intermecu smo pogledali i solo nastupe izvođača iz dječijeg sastava na harmonici, kao i vokalnih solista. Melem za uši su mnogima bili i tradicionalni jecaji gusala.
Predsjednik društva g. Mitar Vujinović nije skrivao veliko zadovoljstvo zbog dobre i uspješne pripreme te sale prepune publikom. Mitar spominje i to da je velika čast Društvu da je prof. dr. Duško Pevulja, prijatelj velike porodice KD Brdo bio sa nama tokom pjevačke večeri.
Za osmišljavanje i vođenje programa se pobrinuo Srđan Krgović, koji je u svom, donekle šaljivom duhu, vodio jedano vedro i opušteno, a ujedno i dinamično veče.
Priredbu su otvorili domaćini, tačnije djevojačka pjevačka grupa. Predstavile su se pjesmama Ispod kuće zelena livada – pjesma sa Kosova i Metohije, Marijo ćero mori iz južne Srbije i Moj Dragane ne gledaj visoko – pjesma sa Kupresa. Umjetnički rukovodioc ove mlađane grupe je Srđan Krgović.
Prijatelji iz Gorenjske regije, tačnije muška pjevačka grupa KPŠHD Vuk Karadžić iz Radovljice su na bini jeknuli grlima omiljenu krajišku ariju Svi Janjani i Zaplakala moja draga. Njihov pjevački sastav predvodi Snežana Maksimović.
Nešto rjeđe na pjevačkim večerima u Sloveniji imamo priliku slušati specifične napjeve iz Podkozarja. Muška pjevačka grupa SKHD Desanka Maksimović iz Celja u svom repertoaru gaji OJKAČU, kolijevku krajiškog narodnog pjevanja. Grla su složili u nekoliko deseteraca pjesama iz Podkozarja. Svojim načinom pjevanja su privukli pažnju prisutnima i izmamili glasne aplauze.
Komšijsko društvo KUD Petar Kočić iz Kranja je takođe za nastup pripremilo mušku pjevačku grupu. Kao komšijsko je očekujuće i nama najsrodnije – kada je pjesma i njena jeka u pitanju. Nakon nizanja godinama oblikovanih stasova su zabrujali zreli emocijama ispunjeni glasovi. Započeli su pjesmom Pitaju me odakle si brate, a dokončali tačku krajiškom poslasticom među napjevima – grohtalicom (groktalicom). Za ovu pjesmu je upečatljiv grohot koji se izvodi u prvom glasu, pa je tako i dobila ime. Istorijska je činjenica da Srpski narod u doba Osmanskog carstva izbjegavao slovo -h-, pa je tako zbunjujuće pomisliti da se radi o groktanju – a to je glagol koji nije nikako zvučno povezan sa ovim napjevom.
Nakon gromke jeke krajiških basova je zvučnost sali odenula drugojačije ruho. Na binu su izašle djevojke ženske pjevačke grupe SKUD Vidovdan. Milim i upjevanim glasovima su zabrujale pjesme Šlape, šlape nosiću kod nane – srpska izvorna pjesma sa sjevera Dalmacije i Na rijeci pokraj starog mlina – izvorna pjesma iz Krajine. Žensku pjevačku grupu umjetnički rukovodi Anđelina Arsenić.
Za izrazitiju raznolikost se organizator potrudio umještajući u šarenoliki program večeri tradicionalni narodni intsrument gusle. Upečatljive prizore i zvuke je priredio najmlađi član Udruženja guslara Slovenije, David Radišić. Davidovi korijeni potiču iz Republike Srpske. Impresivan nastup je upriličio izvođenjem pjesme „Pohara Kuča“. Pjesma opjevava događaje o osvetničkim smaknućima zbog odbijanja da plaćaju porez (pripadnici plemena Kuče), odrubljivane su glave Kučima. Tako je pobijeno oko osamdesetoro pretežno staraca i djece, očigledno nevinih, jer su plemenske vođe bile već izbjegle u Skadar. Zahvaljujući pritisku diplomatije velikih sila na Knjaza Danila, vojska se povukla i pohara je prekinuta (pohara, haranje).
Veliku radost članovima Kulturnog društva Brdo čini podmlađivanje struktura društva. Dokaz tome je solo pjevački nastup mlađane Lare Nedović. Njen siguran i prepoznatljiv glas su prisutni mogli čuti nekoliko puta tokom večeri.
Neizostavni podmladak predstavlja i igrač, pjevač i harmonikaš Nedeljko Milović, dokaz stabilnih temelja najmlađih, zaduživanja i čuvara folklorne baštine srpkog naroda. Dječak u lijepoj narodnoj nošnji je izveo na harmonici nekoliko numera različitih poskočnih kola.
Pred sam kraj umjetničkog programa su binom zakrilile djevojke KPSHD Vuka Karadžić iz Radovljice. Bogate i stilski uređene nošnje, devet zrelih i upjevanih ženskih glasova i samopouzdano izvođenje numere Žao mi je materinih dvora je ostavilo značajan utisak na prisutne. Za prisniji scenski nastup su se članovi pjevačkog ansambla potrudili izvođenjem zajedničke pjesme djevojaka i momaka Golubiću selo od rođenja. Pjevački sastav radi pod rukom umjetničkog rukovodioca Snežane Maksimović.
U samoj završnici, kao što se već uobičajilo, smo opet vidjeli i njihove glasove poslušali, stariju mušku pjevačku grupu organizatora događaja, Kulturnog društva Brdo. Svoju naklonjenost pjevača ka Lici su izkazali kraseći se na bini ličkim jelecima. Ovu grupu prevodi Radomir Vujanović, a njega brojna publika poznaje po milom i iskusnom prvačenju, laganom zavođenju pjesme navodeći pratnju na basiranje. Započeli su pjesmom Pjevaj mi pjevaj sokole, a tačku dovršili pjesmama „na bas“, koje svoju posebnu tipsku osobenost gaji u selu Tramošnja na sjeverozapadu Krajine.
Milan Glamočanin, podpresjednik Kulturnog društva Brdo se pridružio na bini u odjavnom dijelu programa započinjući svoje obraćanje činjenicom da su u vrijeme kada je KD Brdo osvajalo zlatne medalje na takmičenjima Evropske smotre srpskog folklora rođeni neki članovi pjevačkih grupa koji su večeras nastupali na priredbi Pjesma roda moga i svoje učešće uzeli u Danima srpske kulture u Kranju. Milan zadovoljno i sigurno iskazuje radost zbog omladine koja krasi i bogati folklorne ansamble. Glamočanin je svim nastupajućim sastavima uručio zahvalnice i riječi domaćinske topline pozivajući sve prisutne na zajedničko druženje u prostore KD Brdo. Posebno obraća pažnju profesoru Pevulji naglašavajući značaj veče ranije predstavljene knjige Zašto naš narod propada.
Poslije pjevačke večeri je organizator pripremio večeru u prostorima Društva. Trpezu je krasilo pečeno prase, kajmak, domaće salate, čorbe i brojne druge tradicionalne kulinarske dobrote iz kuhinja naših „Brđanki“.
Razigrana mladost
Ova folklorna manifestacija je treći dan i ujedno završnica Dana srpske kulture. Događaj je priređen 12. novembra u Kulturnom hramu Ignacija Borštnika u mjestu Cerklje na Gorenjskem. Na bini je kao voditelj susreta bio Željko Andrić, koji je u svom uvodnom pozdravu dobrodošlice pozdravio prisutne, iskazujući veliku čast i zadovoljstvo KD Brdo činjenicom da je događaj posjetio gradonačelnik grada Kranja g. Matjaž Rakovec. Događaj je iz prvog reda pratio i g. Zlatomir Bodiroža, predsjednik Saveza srpskih društava Sloveije, kao i brojni predstavnici ostalih srpskih društava. Naročito raduje činjenica da je narod ponovo prepoznao događaj koji obećava popunivši salu Kulturnog hrama.
Predsjednik Društva, g. Mitar Vujinović se obratio govoreći o kratkom presjeku u protekla dva dana prepunih kulturnog programa, zahvaljujući se svima, posjetiocima i izvođačima, a posebno ekipi koja je neposredno bila aktivna u pripremi i izvođenju Dana srpske kulture navodeći da je bilo aktivnih preko pedeset ljudi. Nakon kraćeg predstavljanja dalje vizije je obraćanje završio dajući prostor i priliku gradonačelniku grada Kranja da se obrati.
G. Matjaž je prisutne toplo pozdravio zahvaljujući se na pozivu, kazavši da ga veoma raduje obilazak i upoznavanje novih kultura i običaja različitih naroda, jer je uvjeren da sam multikulturalnost bogati i jača. Izražava riječi poštovanja prema predanosti Kulturnoga društva Brdo do očuvanja kulturne baštine. Čestita na dosadašnjim uspjesima i upućuje želje da dobijemo još više mladih entuzijasta u svojoj misiji očuvanja tradicije.
Zlatomir Bodiroža pozdravlja prisutne govoreći u ime Saveza srpskih društava zahvaljujući se KD Brdo da Razigranu mladost proširuju u Festival folklornih grupa u saradnji sa Savezom. Kao što to Bodiroža obično čini, ukazuje da mi nismo ništa nego samo spona između naših predhodnika i naših naslednika, kazavši da treba da budemo dobri potomci kak bismo bili dobri preci. Iznosi informaciju koju je dobio u razgovoru sa gradonačelnikom Kranja da je u planu da grad Kranj dobije dvoranu – kulturni centar koji bi mogao u svom kraju gostiti događaje ovakve vrste.
Nakon uvodnog obraćanja je publika iščekivala trenutak kada će vidjeti ono što ih raduje i zbog čega su došli – razigrane folkloriste na bini. Voditelj je najavio omladinski sastav folklorne grupe domaćinskog Kulturnog društva Brdo sa Vlaškim igrama iz Kobišnice. Autor ove koreografije i umjetnički rukovodilac je Milan Glamočanin. Muzički aranžman je priredio Darko Čifić.
Često se oči zarose posmatračima, a naročito roditeljima, dekama i bakama kada na binu izađu najmanji i najmlađi čuvari srpske tradicije – Cicibani, mališani KD Brdo. Prikazali su igre iz centralnog dijela Srbije autora Milana Glamočanina. Umjetnički rukovodioci grupe koja čini temelj folklornog sastava je Jovana Oštir i Darja Del Fabro.
SPKD Sveti Sava iz Kranja je izvelo igre iz Vladičinog Hana autora Danijela Vučičevića. Grupu umjetnički rukovodi Aleš Oštir. Na binu su izašli sa petnaest igrača, a kao zanimljivost nameće opaska da su samo dvojica momaka među igračima zrelijeg životnog doba.
Mnogi su čuli za Pčinjski okrug u južnom dijelu Srbije, a malobrojnima je poznata činjenica da je rijeka Pčinja duga 128 kilometara. Igre iz Pčinje je predstavilo društvo „Zavičaj“ iz Klagenfurta. Ovu koreografiju je za njih postavio Milan Glamočanin uz pratnju muzičkog aranžmana Žanijela Šublje. Grupu uvježbava i umjetnički njome rukovodi Marko Smolović. Deset djevojaka i pet momaka je u temperamentnim igrama u podpunosti zauzimalo i koristilo prostranu binu.
KUD Sava iz Hrastnika se odlučio da sa svojim starijim i iskusnim sastavom predstavi Igre iz beogradske Posavine koreografa Milana Radovanovića, muzičkog aranžmana Darke Čifića. Umjetnički rukovodilac grupe je Jovan Jauz.
Stariji Cicibani Kulturnog društva Brdo su izveli Igre iz Vladičinog Hana. Autor njihove koreografije je takođe Milan Glamočanin, a muziku je priredio Milenko Martić. Grupu predvode Jovana Oštir i Darja Del Fabro.
Na području Italije, tačnije u Trstu se za očuvanje tradicije zalažu pripadnici SKUD-a Pontes – Mostovi. Omladinski ansambl je izveo Vlaške igre iz đerdapskog podunavlja. Ovu koreografiju je postavio Dejan Stanisavljević uz muzički aranžman Žanijela Šublje. Grupu predvodi umjetnički rukovodilac Nikola Sovilj.
Iz Kranja je došao folklorni sastav SKUD-a Petar Kočić predstavljajući splet pjesama i igara iz užičkog kraja autora i umjetničkog rukovodioca Snežane Maksimović. Prikaz je išao uz muzičku pratnju autora aranžmana Borislava Damjanovića.
Folkloriste SKD Sloga iz Nove Gorice dovodi umjetnički rukovodilac Biljana Savić. Predstavili su igre iz Kumanova za koju je muziku pripremio Milenko Martić. Samu koreografiju je postavio njen autor Milan Glamočanin. Upečatljive makedonske nošnje pretežno bijelih boja kod momaka sa jarkim detaljima i crvenim šarama na čarapama kod dvanaestorice momaka koji su odvažno zakoračili na binu ostavljaju snažan utisak na publiku. Uslijedila je podrška od osamnaest djevojaka u nošnjama izražene ornamentike, što je obećavalo podizanje dinamike izražaja sve do samog kraja i kulminacije koreografskog prikaza.
Srbi riječ SLOGA naročito često spominju i vole. SKD Sloga iz Vićence sa svojim sastavom je uprizorilo kako su nekada izgledale igre i pjesme u Bosilegradskom Krajištu izvodeći istoimenu koreografiju pod umjetničkim rukovodstvom Stefana Marjanovića.
„Vidovdan“ ima veoma snažnu poruku, kada neko izgovori tu riječ svako ko je čuje po malo zastane. Baš to ime su sebi nadenuli pripadnici SKUD-a Vidovdan iz Ljubljane. Kao zanimljivost se izdvaja da već godinama Društvom rukovode mladi, odgovorni i predani ljudi. Folklorni ansambl je izveo Igre iz Dimitrovgrada „Pošla Stojanka na vodu“, autora koreografije Ljubomira Vujčina. Sam muzički aranžman je priredio Milenko Martić. Željko Krsmanović kao umjetnički rukovodilac vodi ansambl.
Svi veliki istorijski događaji našega naroda su sažeti u brojne deseterce, pjesme sa po deset slogova naročito pogodne za epsko pripovjedanje. Vuk Stefanović Karadžić nas je sve zadužio da ih čuvamo i gajimo sakupljajući ih i brižljivo zapisujući, te ih 1814 godine objavio u Beču. U to ime Davor Vulović, guslar porijeklom iz Crne Gore, član Udruženja guslara Slovenije izvodi pjesmu o Vuku Karadžiću.
„Lutao si sa drvenom nogom
nošen srpstvom i hrišćanskom slogom,
sakupljao i pjesme i priče
što se Srbi sad sa njima diče.
Hvala tebi Karadžiću Vuče
naša đeca tvoja slova uče.
Srpski narod pamti tvoje lice,
ej ti si otac srpske ćirilice“
-prepis dijela odpjevane guslarske pjesme
Kao što smo kazivali, Karadžićevo ime ima mnogojake zasluge da se spominje i uzdiže. SKPHD Vuk Karadžić iz Radovljice su nakon gulasrske tačke predstavili igre iz Timoka „Razbole se dilber Denka“ autora S. Šipovca i muzičkog aranžmana Ž. Šublje.
U samoj završnici Razigrane mladosti, u poslednjoj tačci kulturnog programa je izvedena još jedanput koreografija „Kumanovo“, ovog puta u izvođenju omladinskog sastava KD Brdo, autora i rukovodioca Milana Glamočanina uz muzički aranžman Danijela Šublje.
Predsjednik Kulturnog društva Brdo je svim predstavnicima izvođača uručio zahvalnice za učešće na devetnaestoj folklornoj manifestaciji Razigrana mladost, pozivajući sve prisutne da se pridruže u susjednoj sportskoj dvorani u sklopu centra na jednoj velikoj zajedničkoj zabavi povodom završenih Dana srpske kulture. Na velikom druženju je prisutne zabavljao orkestar Dejana Kosića.
Dane srpske kulture u Kranju u organizaciji Kulturnog društva Brdo je propratila i kamera novinara nacionalnog servisa Srbije. U nastavku možete pogledati kraći prilog:
pripremio: Miodrag Kondić
